KAKO PRESELITI KOŠNICU?
Čitajući pčelarsku literaturu uvijek nailazimo na jedan te isi problem, kako preseliti košnicu na pčelinjaku, a da se stare pčele ne vraćaju...
17 prosinca, 2019Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Toni Guberac smješteno je u Brodsko Posavskoj županiji u mjestu Tomica, nekoliko kilometara sjeverno od Slavonskog Broda. Pčelarimo sa oko 200 selećih LR košnica a pčelarstvo je tradicija u obitelji preko 100 godina.
U našoj obitelji je uvijek postojao entuzijazam za pčelarstvo. Tako je moj pradjed Ante nakon ranjavanja u prvom svjetskom ratu 1916 g, ležao u bolnici u Beču a nakon otpuštanja iz bolnice dobio je vojničku otpremninu za koju je kupio vrcaljku za med.To je bila prva vrcaljka za med u našem kraju i po pričanju starih, ljudi iz okolnih krajeva su dolazili da vide “čudo od stroja” koje izvuče med iz okvira a ne uništi saće.Do tada je bilo uobičajeno da se med iz saća dobivao ručnim gnječenjem saća iz kojeg je onda curio med. Košnice sa pokretnim saćem koje je on imao su bile veliki napredak u odnosu na uobičajene tzv. proste košnice tog vremena. Po pričanju, i njegov otac je držao pčele ali zbog protoka vremena nemamo puno detalja o tome. S pčelarstvom je nastavio i djed Ivan uz manje prekide zbog terenske službe u žandarmeriji tadašnje države (prve Jugoslavije), ali pčele su cijelo vrijeme bile u kućanstvu. Seleći pčelinjak formira otac Petar ranih osamdesetih, i u to vrijeme je imao suvremenu pčelarsku opremu u tom vremenu, a pčele je selio po cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji.I mene je uvijek vodio sa sobom, tako da sam doživio ispaše i po Vojvodini ,Fruškoj Gori ,Bosanskim planinama i Slavonskim ravnicama. Tako i ja sada vodim svoga sina od 4 godine, ali za sada on samo hoda oko pčelinjaka, dodaje tegle meda i ljepi na njih naljepnice ukrivo.
U proizvodnji pčelinjih proizvoda vodimo se načelom „kako je u košnici tako je i na vašem stolu“. Medove ne mješamo , ne filtriramo i neobrađujemo ni na kakav drugi način.Kakvog ga je pčela proizvela takvog ga prodajemo. Na pčelinjaku ne koristimo antibiotike, ne tretiramo pčele ljekovima i ne vršimo prihrane u vrijeme ispaša, pčele ne doseljavamo u blizinu prometnica ( ustvari redovito smo naj većim zabitima ljepe naše).Vosak koji koristimo je naš vlastiti već desetljećima a topimo ga isključivo sunčanim topionicima. Kod dekristalizacije strogo vodimo računa da temperatura prilikom dekristalizacije ne bude preko 40 C. Med skladištimo u inox posudama a točenje u tegle vršimo strojno. Kod nas možete uvijek biti sigurni da kupujete med od izvornog pčelara ,med koji je proizvela pčela. Prodajemo isključivo vlastiti med.
U posjet nam je došla ekipa HTV a i slimila prilog koji će nam ostati u dragoj uspomeni.
Ponosno nosimo oznaku med hrvatskih pčelinjaka.
Ministarstvo poljoprivrede je od 2018 uvelo oznaku med hrvatskih pčelinjaka, a kasije je napravljena i nacionalna tegla za med.
Korisnici Znaka su hrvatski pčelari (OPG, Objekti za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda) koji su upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka, a koja se vodi u Hrvatskom pčelarskom savezu i Ministarstvu poljoprivrede. Kvaliteta meda koji nosi znak Med hrvatskih pčelinjaka kontrolira se u laboratoriju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Pčelari imaju opcije:
1. Točiti med u klasične staklenke za med i na njih ljepiti markicu sa oznakom med hrvatskih pčelinjaka koja ima traku sa serijskim brojem
2. Točiti med u nacionalnu staklenku i na nju ljepiti samo okruglu markicu sa serijskim brojem – med Hrvatskih pčelinjaka
Oba načina su ispravna i označavaju da med kupujete od pčelara, primarnog proizvođača, da je točen u registriranom objektu. Svaka staklenka koja se označava znakom Med hrvatskih pčelinjaka, ujedno je označena i jedinstvenim serijskim brojem, putem kojeg pomoću internetske aplikacije koja je namijenjena potrošačima, na www.med.hapih.hr svaki potrošač može provjeriti koji je pčelar, gdje i kada proizveo taj med.
Na kraju pčelarske godine prijavljujemo proizvedene količine, koliko kojeg meda, gdje je bila ispaša pčela i po toj prijavi kasnije možemo tražiti oznake. Ministarstvo ( HAPIH) ima pravo u svakom trenutku (sa prodajnog mjesta ili skladišta ) uzeti uzorak meda za analizu.
Mi smo se odlučili za klasične staklenke i markicu sa trakom. Razlog je što nam traka ujedno služi i kao garancija da teglica nije otvarana od točenja, svojevrstan je pečat, a i etikete nam ne odgovaraju na zakrivljeni oblik nacionalne teglice.
U svakom slučaju projekt med hrvatskih pčelinjaka i nacionalna tegla za med su za svaku pohvalu, pomogli su u dizanju svijesti o medu i korak su naprijed u kontroli porijekla i kvalitete meda na tržištu, ulijevaju povjerenje tržišta u primarnog proizvođača meda.
Svima koji su doprinjeli realizaciji ovih projekata zahvaljujem.
Čitajući pčelarsku literaturu uvijek nailazimo na jedan te isi problem, kako preseliti košnicu na pčelinjaku, a da se stare pčele ne vraćaju...
17 prosinca, 2019Pri svakom spominjanju pcela, prva misao su-košnice i ona svojevrsna zujanja. Medutim, specijalisti znaju da ima malo pcelinjih vrsta koje ž...
17 prosinca, 2019Na koji nacin pcele pronalaze put nakon što obidu cvjetove koji su i po nekoliko stotina metara daleko od košnice? Da bi dobili odgovor na o...
17 prosinca, 2019